novacblog.blog.hr

Prema magazinu Forbes, koji je sastavio listu 400 najbogatijih Amerikanaca, na prvom mjestu se ponovno našao osnivač Microsofta, Bill Gates sa imovinom koja vrijedi oko 57 milijardi dolara, a toliko uspješan je već po 15. put zaredom. Iza njega se nalazi investitor Warren Buffet sa 52 milijarde dolara, te osnivač kompanije Oracle Lawrence Ellison sa imovinom od 27 milijardi dolara. Ono što je magazin procjenio je da i Bill Gates i Warren Buffet imaju vrijednost imovine koja je za 2 milijarde manja nego lani. Inače na listi se nalazi i osnivač Facebooka, Mark Zuckerberg sa ukupnom zaradom od 1,5 milijardi dolara i sa velikom tendencijom rasta, on je ujedno i najmlađi na listi sa svega 24 godine. Još neke zanimljivosti sa liste su da je za ulaza trebalo preko 1,3 milijardi dolara, a najveći broj bogataša došao je sa sveučilišta Cambridge. Svoje bogatstvo zaradilo je 271 ljudi, a naslijedilo je ga je dakle 129.

I dalje se može primjetiti porast cijena na hrvatskom tržištu. Inflacija ne prestaje rasti unatoč pokušajima vlade da ublaži poskupljenja i obuzda inflatorni pritisak koji je i dalje problem velikog broja zemalja. Još jedan od velikih problema zbog kojeg su cijene porasle su trgovačke marže, premda se trgovci opravdavaju da je za porast cijena uzrok povišene cijene dobavljača. Prema nekim neslužbenim informacijama došlo se do zaključka da su trgovačke marže najviše u trgovinama gdje se prodaju cipele i odjeća, a najmanje u trgovinama široke potrošnje i osnovnih životnih potrepština. Trgovci gotovo svih trgovina imaju jednoglasnan odgovor da su marže na našem tržištu puno manje od onih u razvijenim zemljama Europe i da su poskupljenja rezultat porasta cijena nabavne robe, te da oni pokušavaju sniziti cijene smanjenjem vlastitih marži. Marža kod trgovaca odjećom i obućom zna biti i preko 300%, a glavni razlog tome je formiranje cijena tržišta. Većina zastupništva renomiranih modnih marki drži cijene koje su određene ugovorima s proizvođačima, jer su im cijene uglavnom jednake u cijeloj Europi, pa je iluzorno očekivati da da su cijene u Hrvatskoj 50 posto manje, iako bi prema nabavnoj cijeni mogla koštati i manje.

Inflacija je u Hrvatskoj jako visoka, a to je uglavnom rezultat porasta cijene nafte i hrane. Daljni rast se očekuje i preko ljeta i jeseni, a već sad je narasla više od bilo kad u posljednjih petnaest godina, no unatoč takvom rastu inflacija je u Hrvatskoj ipak niža od većine zemalja u tranziciji. Globalni inflatorni pritisci su se dodatno pojačali od travnja ove godine, tako da se sa problemom rasta cijena suočavaju i gospodarski razvijenije zemlje, a posebno u zemlje u razvoju. Ako uzmemo u obzir cijene dobara i usluga npr. u veljači, one su porasle za 5.8% u odnosu na prošlu godinu u isto vrijeme, a ono što još više zabrinjava jest godišnji rast cijena. Za razliku od prošle godine cijena hrane je porasla za oko 10%, voće 24%, kruh i žitarice oko 15%. Analitičari RBA smatraju da "U nastavku godine Vladu, uz aktivnosti usmjerene ublažavanju negativnih učinka ubrzanog rasta cijena, i dalje očekuju nužne strukturne reforme javne uprave, pravosuđa, brodogradnje te sustava zdravstvene i socijalne skrbi."

Čak 44% menadžera iz Srednje i Istočne Europe ističe Hrvatsku kao zemlju zanimljivu za aktivnosti spajanja i pripajanja, a isto misli i 19% zapadnoeuropskih menadžera. Za većinu investitora ipak najprivlačnije zemlje su one u srednjoj Europi kao što su Češka, Slovačka i Poljska. U Srednjoj i Istočnoj Europi mogućnost lokalnog rasta tvrtki nerijetko sputava ograničen broj mogućnosti za pripajanja drugih kompanija. Zbog toga tvrtke iz regije sve više traže mogućnosti za spajanja i pripajanja izvan granica svoje zemlje. Tako oko 60% ispitanika iz regije izjavljuje da je više od polovice njihovih spajanja i pripajanja u protekle tri godine uključivalo aktivnosti u drugim zemljama, dok se isto može reći za svega 33% ispitanika iz Zapadne Europe.
Ono što je interesantno za ostatak svijeta jest da Amerika gubi trku sa istočnim zemljama kao što su Rusija i mnogo zemalja iz Azije. Rusiju i Aziju izabralo je trećina ispitanika.

Što se tiče financijskog stanja u našoj zemlji uglavnom vidimo da ne ide na bolje. Cijene samo rastu, od benzina do struje i sl., dok plaće ostaju iste. No to nije prijemer samo naše zemlje, koliko se može čut situacija u zemljama EU-a nije puno bolja.



Vijest:
Iako su Slovenci u mnogim stvarima i nekoliko koraka ispred nas, ovaj put naš glavni grad je pretekao njihov. Zagreb je od Ljubljane zaduženiji čak 16 puta, otprilike kao Prag.